Uzima se 1 gram po 1 pounds (UK), recimo ja imam 74 kg(cca165pounds), i treba mi cca165grama proteina. Ali pošto tijelo sadrži i masn tkivo treba se u teretani izvagati kolki ti je postotatk masnog tkiva/sala, recimo da je 10%, onda od težine oduzmeš 10% i dobiš kolko ti proteina dnevno treba
jesi pravi zagorac, tvrdoglav, ja velim jedno, ti drugo, i mora bit po tvom al jesam i ja zagorac haha
gle gore nisam napisal koliko proteina bilder treba da poveća masu, nego koliko prosječnom čovjeku dnevno treba u svakodnevnom životu (ne sportašu)
dakle čisti nutricionistički podaci: c/p
U svakodnevnoj prehrani, bjelančevina količinski ne treba jako puno. Prema nutricionističkim ispitivanjima unos bjelančevina bi trebao biti oko 10-15% dnevnog unosa kalorija, a kod tjelesno aktivnih osoba i sportaša nešto više, do 20%. U jednom obroku tijelo može iskoristiti maksimalno 40-50 g bjelančevina, pa je dnevni unos potrebno rasporediti na više obroka. Ako se hrana bogata bjelančevinama predugo izloži visokoj temperaturi gubi i do 80% svoje iskoristivosti.
Preporučeni dnevni unos temelji se na izračunavanju grama bjelančevina na kilogram tjelesne težine. Iako bjelančevine imaju istu funkciju i kod odraslih, pretežno neaktivnih ljudi, i kod sportaša, potrebe za bjelančevinama znatno se razlikuju upravo zbog stupnja i vrste aktivnosti tijekom dana.
Preporučena dnevna količina bjelančevina
RDA - Recommended Daily Allowance
za odraslu, zdravu i neaktivnu osobu oko 0.8 g/kg tjelesne težine
za odraslog zdravog rekreativca oko 1.0–1.5 g/kg tt
odrasli natjecatelji oko 1.2–1.8 g/kg tt
tinejdžeri, sportaši u rastu oko 1.6–1.8 g/kg tt
sportaši koji se bave sportovima izdržljivosti oko 1.2–1.6 g/kg tt
odrasli koji izgrađuju mišićnu masu oko 1.4 – 1.8 g/kg tt
Izvor: Kulier, I. (2001). Prehrana vrhunskih sportaša – temeljni principi, Zagreb: Impress.
Količina potrebnih proteina stalno je na meti znanstvenih istraživanja. Činjenica je da se većina sportaša odlučuje na veći unos bjelančevina od navedenog. Neka istraživanja su pokazala da unosom od 2.3-2.5 g/kg tjelesne težine sportaši poboljšavaju svoje rezultate, dok druga istraživanja pokazuju da je 2.0 g/kg tjelesne težine maksimalno moguće iskoristiti.
Body builderi kojima je povećana količina bjelančevina potrebna za izgradnju nove mišićne mase, u većini slučajeva, uzimaju čak i količine od 2.5-4.0 g/kg tjelesne težine.
Ne treba zaboraviti da samo unos dodatne količine bjelančevine neće rezultirati većim mišićima. "Rast" mišića moguće je postići jedino u dobro usklađenoj kombinaciji:
odgovarajućih, dobro programiranih i ciljanih treninga
precizno određenoj prehrani - dovoljna i dobro odabrana količina bjelančevina kao materijala za izgradnju, ali i dovoljan unos ugljikohidrata koja osigurava energiju
dovoljno odmora
Važno je napomenuti da svaka osoba različito reagira na podražaje za povećanje mišićne mase. Potrebno je određeno vrijeme dok svatko ne nađe "svoj" najbolji način prehrane i treninga.
Većina sportaša, a osobito body builderi, unos dostatne količine bjelančevina dobivaju, osim iz "prave" hrane, u velikoj mjeri i iz tzv. proteinskog praha.
"Proteini" (kako se nazivaju u svakodnevnom govoru) načešće se izrađuje iz sirutke ili iz jaja i mlijeka. Takav način unosa bjelančevina omogućuje manji unos masnoće u organizam, a osigura dovoljna količina bjelančevina. Proteinski napitci (shake-ovi) nalaze se u različitim odnosima s ugljikohidratima, obogaćeni su vitaminima i mineralima, te na taj način mogu poslužiti kao izvrstan međuobrok koji osigurava i energiju iz ugljikohidratnih izvora i "građevni materijal" iz bjelančevina.
ili više na:
http://www.bpm.hr/text/2bjelan_poteba.htm