Općenito > Servisi
gdje napuniti plinski amortizer
3alfa3:
--- Citat: fatal1ty - 16 Prosinac, 2010, 12:17:40 ---Glavni razlog je inertnost...ne reagira s gumom,kisik oksidira gumu,koja kao i većina materijala koja oksidira izgubi svoja svojstva !
--- Kraj citata ---
Glavni problem je u vlagi u zraku. Kod dusika toga nema. Na primjer, upravo da se izbjegne vlaga, na moto trkama cesto pumpaju obicni zrak koji je prosao kroz suhi led kako bi sto manje vlage uslo u gumu. Dusik ne koriste zbog prije navedenog razloga
fatal1ty:
Kod dusika nema toga jer je čisti iz boce u kojoj nema vlage(barem nebi trebalo biti),to je očito a zrak iz atmosfere je takav kakav je.A kakve i koliko to ima veze sa zagrijavanjem gume ja neznam jer taj podatak nisam nigdje pročitao koliko (barem u postotnoj razlici) to "pročišćavanje" zraka niti dušik-zrak razlika utječe na zagrijavanje a u tome je ovdje i riječ. Pa kad netko navede taj podatak otprilike točni, izmjereni - izračunati vjerovat ću da to ima neke velike veze s time da to pridonosi nekoj mojoj sigurnosti zbog bržeg zagrijavanja gume, za trke me nije previše briga jer tamo je svaka sitnica bitna.
btw ovdje je riječ o amortizeru,a puni se dušikom vjerojatno zbog inertnosti...ili čistoće što ti kažeš.A tlak mu raste zagrijavanjem,isto ko i svakom plinu u zatvorenoj posudi-spremniku u tom slučaju.
3alfa3:
Upravo zbog inertnosti dusika, on nije primjeren motor gumi. Guma se ne grije samo trenjem o asfalt, zapravo, to je manji dio njenog zagrijavanja, nego "mijesanjem" i deformacijom karkase (noseceg dijela gume). To dovodi do zagrijavanja kada i tlak u gumi raste. Recimo, dobar pokazatelj da li je guma dobro napumpana (sa zrakom, ne dusikom) je ako tlak poraste 10% za prednju i 20% za zadnju gumu kad se ona ugrije. Zato se i pumpa iskljucivo na hladno, a ne poslije.
Meni Z750 ima "hladni" tlak 2,5 naprijed i 2,9 otraga. Po ljeti on naraste u voznji na 2.75 naprijed i oko 3,4 otraga. Da se vozim izrazito zestoko, trebao bi ispustiti malo zraka jer bi guma zagrijavanjem dodatno povecala pritisak koji bi opet dosao na toplu vrijednost kao u slucaju koji sam opisao. Recimo, da odem na neku stazu i vadim mast motoru, hladni tlak bi trebao biti oko 2 - 2,1 bar na obje gume, ali izlaskom na cestu sa tako ispumpanim gumama bi se vjerojatno negdje razbio, a i unistio gume.
To je razlog zasto je dusik los izbog za motor. Gume na motoru su "zivi organizam" koji funkcionira kako ga opterecujemo. "Uspuhat" ce se kod napora, a bit inertnija ako se vozimo u koloni 20 km/h.
Isto tako je vazno da tlak bude ispravan. Prenizak ce pregrijavat gumu jer ce povrsina kojom nalijeze na podlogu biti bitno veci, ali ce i karkasa mijesati jace. Nije rijetkost imat plave rubove i bocnice na gumama koje su bile sa premalim tlakom jer je to siguran pokazatelj pregrijanosti. Prenapumpana guma jednostavno nece moci doci na radnu temperaturu jer je karkasa pretvrda i ne dozvoljava mijesanje. Uz to, imat ce i manju kontaktnu povrsinu i eto ti loseg drzanja gume i pada
fatal1ty:
nema veze inertnost sa zagrijavanjem...ona samo govori da se teže ili uopće neveže dotičan element na druge elemente,a svi znaju da za kisik nije takav jer kisik sve živo oksidira ili stvara oksidativni sloj kod nekih elemenata spojeva koji služi kao zaštita,dok se dušik ne ponaša tako.
(uzmimo da je volumen gume gdje ide zrak 10L,tlak u gumi 3 bara a temperatura 303,15K = 30°C,tada u gumi ima 0.0345kg zraka a ako se puni dušikom njega ima 0.0333kg.)
za prethodnu masu plina,da se zagrije sa 30°C na 60°C treba u slučaju zraka, 1042 J topline, a u slučaju dušika, 1038 J topline...uzimajući u obzir da postoje odstupanja pri računu pogotovo u uzimanju volumena plina kojeg bi trebalo isto izračunat jer on direktno utječe na masu, rekao bih da je zapravo potrebno dovesti gotovo isto topline ako je volumen manji,a više ako je veći...očigledno,guma bi se zapravo i zagrijala nešto nebitno više ako je punjena dušikom po rezultatima topline koja se dovodi kisiku.
Guma nije živi organizam,guma je sintetički materijal-elastomer koji se grije i hladi vožnjom(trenjem) i zračenjem i konvekcijom topline iz okoliša koja dalje kondukcijom i konvekcijom prelazi na plin unutra. Deformacijom gume se grije guma,koja opet konvekcijom i kondukcijom grije plin,a samo gibanje plina isto zagrijava plin zbog trenja,isto kak se trenjem grije zrak grije se i dušik.
Naravno ovo je računato za čisti zrak,ako ima vlage,e onda je razlika još veća i zraku treba još više topline dovoditi,što znači da će se dušik još prije zgrijati.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju