E ajde modearatori, da ja napišem jedan malo opširniji text o akumulatorima, pa da to stavite ko sticky, ili nešto, da se ljudi više ne bune i da znaju što se dešava... Ok???
Ajmo ovako:
Akumulator koji mi koristimo bilo u motorima ili u automobilima je Olovni, tipa START.
Što znači olovni?
-Znači da su mu elektrode (plus i minus) napravljene od olova, dok mu je elektrolit mješavina Sulfatne Kiseline H2SO4 i destilirane vode. (nikako solne kiseline, kako neki misle...)
Što znači START tip?
-Znači da je konstruiran tako da nije pogodan za davanje struje dugo vremena poput akumulatorskih baterija u mobitelima i sl. već da je konstruiran da može u kratkom vremenu dati jako velike struje (trenutak kada "zaverglamo" mašinu), i zato sa ispravnim akumulatorom od peglice možemo upaliti tenk, samo ne toliko puno puta koliko sa većim akumulatorom, prije nego što se oba isprazne...
Olovne elektrode (ploče) jednog polariteta imaju sloj čistog olova Bb, dok elektrode drugog pola imaju sloj Olovnog Di-Oksida PbO2...
***Kako bi imali što veću struju za START, olovne ploče moraju biti što veće površine, pa se zato rade poroznima, poput spužve...
Izmjenom elektrona/ioana između kiseline i olova, nastaje struja...
Sklop pozitivna i negativna elektroda i elektrolit (kiselina) se naziva ćelija.
E sad...
Tri osnovne veličine akumulatora:
NAZIVNI NAPON (VOLTI [V])
Napon je sila koja tjera struju kroz nešto... Žarulju, motor, grijač... Veći napon, veća struja... Pa se trošila rade za određene napone... 12V, 220V...
NAZIVNI KAPACITET (AMPERSATI [Ah])
Koliko dugo može akumulator davati struju prije nego što se isprazni...
10Ah znači da će moći davati 10A jedan sat, ili 5A 2 sata, ili 1A deset sati...
Doduše, nije baš tako linearno, pa će ipak 10A davati 40 minuta, a recimo 1A davati 11 sati...
NAZIVNA STUJA (AMPERI[A])
To je maksimalna struja koju akumulator može dati a da se pri tome ne pregrije i ne izgori/uništi...
Kad se akumulator puni, destilirana voda u elektrolitu počinje elektrolizom "nestajati" tj prelaziti u vodik i kisik
(zato su na akumulatorima slike prekriženog plamena i upozorenja da se ne puši u blizini njih...)
Osim toga, toplina motora i ljetne vrućine isparuju vodu, te ju je potrebno vremenom kontrolirati (razinu vode u akumulatoru i doljevati je, nikako doljevati kiselinu!!!).
Današnja tehnologija je otkrila način da se spriječi isparavanje, pa je na ćelije stavljen sloj kalcijevog oksida, koji pokupi na sebe svu isparenu vodu, i vraća ju u ćeliju. Takvi akumulatori se ne trebaju kontrolikrati to jest održavati, i zovu se maintenance-free akumulatori, i često nemaju čepove na sebi. E sada znajući to, da razjasnimo nešto drugo, jedan detalj:
Ti zatvoreni akumulatori nikako nisu suhi, što god rekli neki "majstori".
NE POSTOJE SUHI START AKUMULATORI
Postoje neke inačice, ali su jako rijetke... jaaako rijetke... (marine akumulatori) Postoje suhe baterije za UPS-ove i napajanja nekih uređaja, ali suhi elektrolit zbog velikog unutarnjeg otpora ne može dati veliku struju za pokretanje mašine, pa niti ne može biti START tipa...
ŠTO AKUMULATORI NE VOLE???
1. Ne vole pre velika/jaka pražnjenja, niti pre velika/jaka punjenja.
To je bio problem dok elektronika nije bila baš razvijena, pa su "fićeki" i "spačeki" imali problema...
No danas je to riješeno, jer čak i naši 50ccm skuteri imaju jako dobro riješenu elektroničku regulaciju punjenja...
2. Akumulatori ne vole hladnoću...
Svaka kemijska reakcija je bolja kad je toplije, to znamo iz kemije iz osnovnih škola. Kad je hladno, sve se sporije kreće, pa tako i kemijske reakcije u akumulatorima, i zato su oni slabiji kad je hladno...
3. VIBRACIJE!!!!!!!!
Vrlo veliki problem akumulatorima...
Ako pogledate text s početka pod ***, vidjet ćete da su olovne ploče porozne poput spužve.
E sad, vibracije (bilo rupe na cesti, bilo trešnja mašine) tresu te ploče, pa sa njih otpada (trusi se) olovo, pa ploče-elektrode postaju sve slabije, a osim toga olovo koje se natrusi na pod ćelije može dotaknuti dno ploča pa kratko spojiti plus i minus ćelije, pa se akumulator brzo sam isprazni!!! -Ta šteta se neda ispraviti, i akumulator se može baciti...
Da bi to spriječili, akumulatorska dna se posebno konstruiraju, a u neke se akumulatore u tekućinu elektrolita znači kiselinu i vodu) ubacuje tvar za geliranje, da tekućina postane malo gušća, nalik gelu za kosu, tako se dobije "čvršća" ćelija koja je otpornija na vibracije pa se neće toliko trusiti. To su takozvane "gel" baterije, koje isto tako neki mješaju sa suhim baterijama, ali su one itekako mokre...
Životni vijek akumulatora jest od 1 do 5,6 godina, ovisno kako smo ga koristili, s obzirom na gore opisano...
Nadalje, kako akumulatori trgovinama znaju stajati i duže od godine dana, kada bi imali kiselinu nalivenu, ona bi izgrizla olovne elektrode, pa bi već u trgovini akumulator bio star i nekoristan. Da se to izbjegne, već se u tvornici formiraju ćelije, jedne s olovom, a druge s olovnim oksidom, i ne utače se elektrolit, već se pakira u boce. Tako je lakše transportirati akumulatore do trgovina (nema mućkanja i proljevanja elektrolita), i akumulatori mogu duuugo stajati na polici. Tada to teoretski jesu suhi akumulatori, ali su beskorisni... Tek kada ga vi kupite, onda trgovac u njega ulije kiselinu, on postane mokar i tada postaje funkcionalan...
I još nešto, ne nasjedajte fami da su "poznati" i "skupi" i "renomirani" akumulatori "zvučnih" imena (poput BOSC*, VART*...) ujedno i najkvalitetniji...
